Přeskočit k navigaci - Přeskočit k obsahu - Přeskočit dolu



Společnost přátel Lužice





Choćebuz-Nowa wustajeńca dej pśiś do muzeja

Publikováno: 4.12.2015

Sćo nejskerjej južo cytali, až buźo wustajeńca Jana Hanskego w Serbskem muzeju w Chóśebuzu nejpjerwjej raz ta slědna tam. Wóna buźo k wiźenjeju až do 30. decembra. Wót 31. decembra buźo ten muzej zacynjony, a to na cas, kótaryž źinsajšny źeń njedajo se hyšći kradu póstajiś. Lice nejpjerwjej z dwěma lětoma, jo Nowemu Casnikoju gronił wjednik muzeja Steffen Krestin. Tam buźo se twariś, a to nejskerjej wót oktobra 2016. To wěmy wót města Chóśebuz. Wóno jo ako wobsejźaŕ teje imobilije twarski kněz. Nejpjerwjej pak dej se póstajiś, co dokradnje dej se tam zewšym twariś. Pótom budu wupisanja, a gaž buźo se wšykno derje bulaś, budu wót oktobra 2016 až do apryla 2017 twariś. K dispoziciji maju 380.000 € z gjarnca za pśetwaŕ městow. Pótom dej se ta nowa wustajeńca zatwariś.

Doněnta pak njejo hyšći póstajone, co dej se tam dokradnje staś. To buźo se w januarje rozsuźiś, jo gronił Casnikoju Steffen Krestin. Tuchylu pśedlažy pósuźowanje inženerskego běrowa z analyzu wobstojnosćow a z naraźenjami.
„Naš zasadny problem jo pśistupnosć twarjenja za luźi na bulatem stole (Rollstuhl). Tam mamy wšake warianty, kak móžomy to pśesajźiś, ale tak ako we nowem domje to žednje njebuźo", groni Krestin. Skerjej budu musaś se na jaden kompromis dojadnaś.

We jadnej śpě w prědnem nastwarku maju problemy za statiku. Tam njejstej wěcej sćěna a špundowanje zwězanej. Stawny problem jo mokša piwnica. Lěc ta buźo se za nowu wustajeńcu móc wužywaś, hyšći njejo rozwězane.

Kšute kšywo nad dwórom buźo pśedroge

Popularne pšašanje, lěc buźo se ten dwór móc wužywaś za zarědowanja, teke gaž se pada abo samo we zymjem, hyšći njejo dorozwězane. Wěste pak južo jo, tak jo gronił kněz Krestin Casnikoju, až njebuźo ten dwór dostaś kšute „kšywo" a topjenje. K prědnemu njejo to realistiske dla kostow. K drugemu su fachniki pśed tym warnowali. Twarska fyzika by se za ten dom pśez to kradu pśeměniła. Južo pósudk fachnikow k tomu by tak wjele płaśeł ako maju k dispoziciji za cełu nowu wustajeńcu.

A ta buźo ten nejwěcej zajmny a wócakany dypk togo wšogo. Wjele wjele lět se južo powěda wót togo, wěcej razow jo se wugótowanje noweje wustajeńce wótstarcyło. A teke něnto njejo wšykno w „suchych lapach", ako se groni w nimskej rěcy. Nawopak. Nowa stawna wustajeńca togo muzeja dej wjele droša byś, ako pjenjeze wót Załožbje za serbski lud k dispoziciji stoje. „Tak wjele njamamy", jo Casnikoju groniła Sabina Siegowa, zastupna direktorka załožby. Załožba za serbski lud jo južo wjele lět na wobnowjenje stawneje wustajeńce tłocyła a za to pjenjeze slědk zdźaržała. Na zachopjeńku jo to była suma we wusokosći wót 340.000 €, jo Casnikoju groniła Sabina Siegowa. Dalšne licby njejo kśěła wuzjawiś.

Dokulaž jo se južo dlej pokazało, až ta suma njebuźo dosegaś, su licyli w slědnem casu z 450.000 €. To wěmy z drugich žrědłow. Wót tych jo južo wěcej ako połojca wudana za koncepciju, architekturu, grafiku, wobnowjenje objektow a wugótowanje filmow a replikow. W septemberje pón jo se pokazało, až team muzejownikow, kótaryž jo tu wustajeńcu planował, licy z wokoło 900.000 €. Za młogego jo to było wjelicke pśechwatanje, teke za serbsku załožbu (NC 44 jo wó tom pisał). Wóna njejo ten koncept pśiwzeła.

Pytaju finance za nowu stawnu wustajeńcu

Załožba jo muzeumoju mjaztym ten nadawk dała, až deje tu sumu na „realistisku" měru pśiměriś a sebje teke dalšnych pjenjezdawarjow pytaś. Zapśimjete jo we tej wusokej sumje teke wobkšyśe za dwór we jadnej warianśe, ako jo wěcej ako zakładne. Stakim maju hysći lichotu na pómjeńšenje płaśonka. Tuchylu maju muzejowniki ten nadawk, aby tu sumu na „rozymnu wusokosć" dołoj spórali, jo gronił Krestin Casnikoju. To dej se až do januara staś.

Warianty, až móžo se ta wustajeńca kšac pó kšacu natwariś, wótwisnje wót pjenjez, jo kněz Krestin wótpokazał. To njebuźo funkcioněrowaś, jadnu wustajeńcu pó etapach natwariś a zjawnosći prezentěrowaś, jo gronił Casnikoju.
Stakim jo ta wěc doněnta kradu njejasna. Z krejza kuratorow muzeja zni to měnjenje, až jo ga dłujcko jasne było, až njebudu te pjenjeze dosegaś. Źěłowa kupka jo tu wustajeńcu nejpjerwjej planowała bźeze togo, až na te wótpowědne kosty su ned sobu glědali. Tam se kněžy kšajźicku a źělnje to nastajenje, až ta wustajeńca njebuźo móc se natwariś, gaž njebudu jim te žycone pjenjeze daś - smy z krejza kuratorow słyšali. Wótergi cowaju teke wót togo, až budu jaden wjelicki narodny muzeum natwariś. Wjednik muzeja Krestin pak jo měnjecy, až dej ta nowa wustajeńca tomu słužyś, aby luźam, kótarež se njewuznaju, se pokazali a pósrědnjali zasadne znaśa wó serbskej kulturje. Wósebne temy mógu se we wósebnych wustajeńcach serbskej zjawnosći prezentěrowaś.

Mešćański muzej jo njeplanowanje mjaztym pěś lět zacynjony, rownož jo se tam dejała jano elektrika a špundowanje wobnowiś. A we pśirownanju płaśi nowa stawna wustajeńca Měsćańskego muzeja 100.000 €. Stakim ma Serbski muzej na Młyńskej droze južo dosć móžnosćow, aby dobru nowu wustajeńcu, teke z modernymi medijami, wugótował. K tomu pak by musali se skóro dojadnaś. Howacej stoj drje we gwězdach, ga buźo se Serbski muzej zasej wótwóriś.

Mjazycasna wustajeńca w Měsćańskem muzeju

Aby se njestało z małym serbskim muzejom, až jo na dlejšy cas scełego ze swěta a zabyty, budu w nowo wótcynjonem Měsćańskem muzeju tśi śpy ze serbskimi eksponatami wugótowaś. Literatura, wuměłstwo, drastwy a nałogi budu nadalej tema. Teke zarědowanja mógu tam póbitowaś, na pśikład Serbske blido. Dla togo, až njebuźo se we górjejcnem nastwarku Serbskego muzeja nic twariś, wóstanu te kuratory we swójich běrowach. Což teke skóro buźo, jo nowy internetny bok Serbskego muzeja. Budu w interneśe wjelgin aktualnje informěrowaś a ten staw twarjenjow dokumentěrowaś.

Ale kak buźo ga ta nowa wustajeńca wuglědaś, gaž budu se wšykne partnarje dojadnaś a ju na drogu spóraś?
Wóna dej nastaś w prědnej etažy muzeja. Na tych 230 kwadratnych mejtarjach serbske stawizny a pśibytnosć prezentěrowaś, to jo wjelgin śěžka wěc. Se wě, až te tśi kuratory kśě wšykne swóje dopóznaśa a zajmnostki serbskego luda wustajiś. Wólažcenje su te medijowe stacije, źož mógu wjele informacijow, fotow a filmow składowaś. Pśidatnje dej akustiske wjeźenje wjele zajmnostkow a informacijow k tomu pósrědnjaś, což jo wustajone. Na taki part jo se jim raźiło, wót christianizěrowanja pśez moderne cerkwinske žywjenje hyś, a, to se wě, su na wšyknych pólach wšykno tak wugótowali, až prezentěruju cas pjerwjej až do źinsajšnego. Sobuźěłała jo za tu koncepciju serbska etnologowka Katharina Herrmannojc. Chóśebuski architekt Enrico Nowka jo te wugótowańske a techniske nastupnosći sobu wobźěłał.
Pokazaś budu nowe a jadnorazne objekty, na pśikład stare cerkwine źurja. Teke repliki su dali južo napóraś.
W pśizemskem nastwarku buźo městno za wósebne wustajeńce, ale na drugem boku ako źinsa. To groni, až budu wósebne wustajeńce na pšawem boku, gaž pśiźoš nutś, tam, źož jo něnto ta kasa. Na napśeśiwnem boku dej ta nowa kasa stojaś, a we tej małej śpě slězy kase buźo se pokazaś zawjeźeński film. Tamna śpa pak njejo wjelika dosć, aby mógała jadna ceła šulska rědownja sebje ten film naraz woglědaś. Ale kompromise muse ga namakaś we tom starem a šćitanem twarjenju.

Wósebnje ta piwnica jo problematiski areal. Kuratory a te druge wobźělone maju wšake ideje a pśedstajenja. Kurator Werner Měškank by sebje žycył tam wustajeńcu z ranymi stawiznami, ta źěłowa kupka za tu nowu wustajeńcu jo na kóńcu póstajiła, až dej tam byś wustajeńca ze serbskimi póstawami. Wóna dejała měś dožywjeński charakter, wósebnje za młodych luźi. Źiśi deje se tam wótmólowaś daś z lutkami, pśezpołdnicu a drugimi. Ale nejskerjej njebuźo z togo nic. Steffen Krestin jo Casnikoju gronił, až ta piwnica pśemokša jo. Tam pópšawem njedajo se nic wustajiś. Gaž pśidu k tomu te financielne problemy, jo drje móžno, až tam napšawdu nic njebuźo, nanejmjenjej nejpjerwjej nic.

Ta lipa, kótaruž su sajźili na dwórje Serbskego muzeju pśed wušej 20 lětami, jo derje narosta. Mjaztym jo taka wjelika, až jeje gałuze dosegaju južo pśisamem k sćěnam twarjenja. Toś ta rědna lipa jo skóńcnje taka wjelika, až njesmějo wóstaś na tom dwórje. Wóna by teke fundamentam doma škódu napórała a dej se hyšći lětosa bóžko pódrubaś.

Nowy Casnik 4.12.2015 I. Neumannojc

 

 



Copyright © 2008-2015 Společnost přátel Lužice, všechna práva vyhrazena
Společnost přátel Lužice, U Lužického semináře 13, 118 00, Praha 1
e-mail: luzice(zv.)luzice.cz, tel.:+420 234 813 146, : 70976597